CIO

Iz teksta Radoslava Putar/Dizajn Proizvoda u Jugoslavenskoj Industriji

Od svog osnutka, početkom 1964. go­dine, Centar (CIO) je organizirao dvije velike izložbe dizaj­na (iz SR Njemačke i Velike Britanije), pa je tako odgovorio na jednu od svojih najvažnijih zadataka: da zorno informira ovu sredinu o dostignućima službi dizajna u industrijski naprednim zemljama; CIO je najprije izdavao Bilten, a za­ tim i jedini stručni časopis, u kojemu nije samo objavio niz vrlo aktualnih tekstova iz pera svojih unutarnjih surad­nika, nego i vanjskih suradnika, kao i prijevode značajnih tekstova koji su objavljeni u stranim publikacijama; u toku nekoliko godina svoga opstanka taje institucija razvila obil­nu djelatnost organizirajući simpozije i predavanja s temama iz oblasti dizajna; stručnjaci u CIO napisali su i veći broj jedinstvenih analiza o stanju i problemima industrijskog oblikovanja u zemlji; privrednim komorama (republike, grada i Saveznoj privrednoj komori) CIO je podnio niz iz­ vještaja i predstavki, podstičući odnosne upravne organe na razvijanje društveno-političke brige za tu komponentu razvoja domaće industrije; u okviru svojeg unutarnjeg djelo­vanja CIO je prikupio mnoštvo dokumentacije o domaćem i stranom dizajnu, a sabrao je i specifičnu biblioteku koja je jedina svoje vrste i formata u zemlji i — na kraju – u ne­ posrednoj suradnji s većim brojem domaćih industrijskih poduzeća razvio je seriju više ili manje kompletnih postu­ paka dizajniranja proizvoda i njihove opreme.

Uvjeti u kojima CIO djeluje nisu dopustili da se dosa­ dašnji plodni rezultati svega toga djelovanja u cjelini sa­ gledaju i objektivno ocijene. Naprotiv, upravo ti uvjeti o kojima je riječ predstavljaju bazu s koje se djelatnost te in­ stitucije čini nedostatnom i bez one perspektive koju je sredina od nje očekivala. U Ljubljani djeluje Studio za stanovanje i opremu, a ta institucija, čiji se program djelovanja bitno razlikuje od programa CIO u Zagrebu, nastoji da dizajn u svojoj sredini unaprijedi prije svega demonstriranjem konkretnih poziđvnih primjera. Uspjesi Studija počivaju na koncentriranoj aktivnosti koja obuhvaća objekte namijenjene areji stam­benog ambijenta.

Osim Centra u Zagrebu i Studija u Lju­bljani, u zemlji djeluje još cijeli niz institucija kojih je bliži ili dalji cilj unapređenje industrijskih produkata, no pred cijelom tom frontom naći će se još veće šanse i evidentniji i osjetljiviji uspjesi tek onda kad sva njihova nastojanja u slojevima drustveno-političe infrastrukture budu povezana sistematski planiranom režijom koja će biti zasnovana na jasno postavljenim općim ciljevima i sredstvima. Industrijski produkt koji danas izlazi iz jugoslavenskih tvornica i koji C0^1 kanalima trgovinske razmjene u svom je “gornjem” prosjeku već daleko od one razine na kojoj se kretao u razdoblju prije deset ili petnaest godina. On se najprije počeo približavati intuitivno odabranim stranim uzorima, pa se tako oslobodio od prim kivnosti, ali njegova sudbina još nije utvrđena, tako da bi s jedne strane odgovarala uvjetima sredine u kojoj i za koju nastaje. Ta njegova sudbina nije još usklađena sa sudbinama objekata s kojima se susreće i uspoređuje na domaćim i stranim tržištima, a nisu jugoslavenskog porijekla. Uzroci njegova sastava nisu još dovoljno sklopa poruga njegove pojave još je nesuvisli i stoga dinamika njegova nastanka i opstanka nije dovoljno energična. Takvu njegovu sudbinu svakako treba izmijeniti