Libra Libre

Libra Libera — časopis za književnost i ostalo započinje s radom 1995. kao studentski časopis da bi ga od broja 6 iz 1998. počela izdavati Autonomna tvornica kulture, a sve brojeve od 2000. dizajnira Dejan Dragosavac Ruta. Časopis je usmjeren prema teorijsko-književnim temama, a Dragosavac i u taj žanr uvodi slobodniju likovnu formu na tragu hibridnog žanra boogazinea. Naročito je duhovit i dopadljiv u kolažima pisma, jednostavnih vektorskih crteža i scanova, a njegove kompozicije postaju sve preciznije i pročišćene od viška grafičkih elemenata. Dragosavac od svojih dekonstruktivističkih korijena sve više kultivira svoj tipografski jezik i oslanja se na rad s mrežom u orga- nizaciji grafičke plohe. Također iskazuje interes za pismo kao cjeloviti i razrađeni grafički sustav te primjenjuje različite rezove, ligature i finese poput old style figures (brojke čija x-visina i pozicija variraju) ili small caps (kapitelna slova x-visine verzala). Također, Dragosavac u Libri Liberi, slično kao i u drugim radovima, unutar ograničenog budžeta optimizira odnos između različitih tehničko-tiskarskih mogućnosti i grafičke ekspresivnosti.

Tako koristi dvostruku klapnu-ovitak koja se preklapa na desnoj (a ne uobičajenoj lijevoj strani) pa se naslovnica razmatra i postepeno otkriva sadržajne slojeve. U pojedinim brojevima Libre Libere otisnutim u jednobojnoj boji, Dragosavac crnu zamjenjuje tonom crvene ili plave, a i hrbat i nasuprotnu stranu (uzdužni presjek knjižnog bloka) koristi za tekst, pri čemu Dragosavac primjenjuje uvez na kojem nema klasičnog hrpta nego su arci samo međusobno slijepljeni. Na presjeku knjižnog bloka se, dakako, ne može tiskati, ali se tekst na toj inače ‘slijepoj površini’ može formirati tako da se na svakoj pojedinačnoj stranici tiska do ruba, a da se kroz slijed promjena u tim horizontalnim slojevima formira tekst. Tako u broju Libre Libere posvećenoj digitalnim igrama (2005.) na hrptu piše insert coin a na drugoj strani game over. Dragosavac je kroz rad na Libri Liberi doradio svoj autentični dizajnerski jezik, brojnim suptilnim rješenjima bitno doprinio kultiviranju tipografije u Hrvatskoj te ukazao na razne teh- ničke mogućnosti kreativnog baratanja sa tiskarskim tehnikama. Uz rad na Libri Liberi, Dragosavac dizajnira i drugu inkarnaciju časopisa Gordogan koji započinje izlaziti 2002.